zašto je argon inertan gas?
1. Zašto je argon inertan element?
Takozvani „inertni inertni gas“ znači da su ovi gasovi veoma stabilni, imaju nisku reaktivnost i da nije lako formirati jedinjenja sa gasovima. U stvari, “inercija” od argon može se videti iz periodnog sistema. Argon je u grupi nula u periodnom sistemu elemenata. Najudaljenija ljuska atoma ima osam elektrona, koji formiraju stabilnu strukturu. Njegova hemijska svojstva su izuzetno neaktivna. Argon, vodonik, neon, kripton, ksenon i radon su takođe plemeniti gasovi.
2. Zašto se argon i helijum nazivaju plemenitim gasovima?
Sistem inertnog gasa se odnosi na argon (Ar), helijum (He), neon (Ne), kripton (kr), ksenon, (xe) i radon (Rn), zbog svojih neaktivnih hemijskih svojstava, teško hemijski reaguje sa drugim supstancama u reakciji, pa se naziva inertnim gasom. Pošto je sadržaj ovih šest gasova u vazduhu manji od 1%, nazivaju se i retkim gasovima.
Na grčkom, argon znači "lijenji", tako da ljudi koriste inertnost plina kao zaštitni plin u operacijama zavarivanja i rezanja metala kako bi spriječili njegovu oksidaciju. Hemijska inertnost argona se također koristi u topljenju specijalnih metala. Produvavanje i zaštita argona je važan način za poboljšanje kvaliteta čelika. Budući da plin argon ima veliku gustoću i nisku toplinsku provodljivost, punjenje u sijalicu može resetirati vijek trajanja sijalice i povećati svjetlinu, tako da se plin argon koristi u industriji rasvjete i punjenju raznih pražnjeva, a koristi se i u laserima i hirurškim pištoljima za hemostazu. Argon se može koristiti kao gas nosač u velikim hromatografima.
Helijum na grčkom znači „sunce“, dakle. Helijum se ranije nazivao "solarnom materijom". To je izuzetno važan industrijski gas. Sa razvojem tehnologije ultra-niske količine mastila, helijum je postao strateški materijal i postaje sve važniji. Helijum se koristi za simulaciju svemirskog okruženja i lansiranje raketa: helijum se koristi za izradu nuklearnog oružja i atomskih bombi; Tehnologija infracrvene detekcije i niskotemperaturna elektronika. Tehnička upotreba helijuma omogućava postizanje visoke osetljivosti i visoke preciznosti.
3. Koja je razlika između plemenitog plina i inertnog plina?
Rijetki plinovi (helij, neon, argon, kripton, ksenon, dušik,) su svi inertni plinovi, razlika: broj elektrona u najudaljenijoj ljusci rijetkih plinova je sav (neon 2 je vanjski), i ne reagiraju s drugim supstancama.
4. Koja je razlika između inertnog i reaktivnog plina?
Inertni gasovi su helijum i argon, koji uopšte ne reaguju sa rastopljenim zavarenim šavom i koriste se za MIG zavarivanje (lučno zavarivanje metalom inertnim gasom). Reaktivni plinovi općenito uključuju ugljični dioksid, kisik, dušik i vodik. Ovi gasovi učestvuju u procesu zavarivanja tako što stabilizuju luk i obezbeđuju nesmetanu isporuku materijala do šava. Kada su prisutni u velikim količinama, mogu oštetiti zavar, ali u malim količinama mogu poboljšati karakteristike zavarivanja. Koristi se u MAG zavarivanju (metalno aktivirano plinsko lučno zavarivanje).
Inertni plin je općenito plin koji ne prolazi ili jedva prolazi kroz kemijsku reakciju, kao što je dušik.
Reaktivni gasovi su gasovi koji lako reaguju, kao što je kiseonik. vodonik.
U okeanografiji, pet inertnih gasova kao što su helijum, neon, argon, kripton i ksenon, i azot se nazivaju inertnim gasovima. Takođe se naziva i konzervativni gas. Budući da je distribucija i varijacija ovih plinova u većini oceana uglavnom određena različitim fizičkim procesima i utjecajem temperature i saliniteta na njihovu topljivost. Pored gore navedenih gasova, koji se zajednički nazivaju reaktivni gasovi (vidi reaktivni gasovi), na njih utiču i faktori kao što je biogeohemija.
Otopljeni dušik u oceanu nije u potpunosti povezan s biološkim procesima. Neki biološki procesi mogu pretvoriti dušik u organski dušik i konačno u nitrat. U anaerobnim uvjetima, dušik se također može osloboditi kada se organska tvar oksidira i razgrađuje pod djelovanjem bakterija.
5. Koje su opasnosti od plemenitih gasova?
Inertni gasovi su bezbojni i bez mirisa. Inertni plinovi poput dušika, argona i helijuma općenito se smatraju bezopasnim, tako da se malo ili nimalo vodi računa o sigurnosti. Istina je upravo suprotno. Budući da ljudska osjetila ne prepoznaju inertne plinove, oni mogu biti opasniji od otrovnih plinova s jakim mirisima (kao što su amonijak, sumporovodik i sumpor-dioksid), koje ljudsko tijelo brzo detektuje čak iu niskim koncentracijama.
Nema početnih fizičkih znakova gušenja inertnim plinom, tako da se žrtvi ili onima u blizini ne mogu dati tragovi. Nedostatak kiseonika može izazvati vrtoglavicu, glavobolju ili govor, ali žrtve obično ne povezuju ovaj simptom sa gušenjem. Ako je nivo kiseonika dovoljno nizak, žrtve mogu izgubiti svest nakon nekoliko udisaja.
Svaka cerebralna hipoksija zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Međutim, žrtve mogu pretrpjeti nepovratno oštećenje mozga, pa čak i umrijeti. Stoga je uobičajena greška da kolege pokušaju spasiti žrtvu rukom bez prethodne procjene situacije i/ili korištenja sigurnosne opreme (tj. autonomnog aparata za disanje). Nije neuobičajeno da loše planirane intervencije u industriji dovedu do smrtnih slučajeva. Udisanje jednog ili dva uzastopna udisaja inertnog plina, kao što je dušik, vrlo je opasna praksa i obično dovodi žrtvu u nesvijest. Ako je nivo kiseonika u okolnom vazduhu prenizak, žrtva može umrijeti u roku od nekoliko minuta nakon što ostane bez svijesti.
6. Koji su scenariji primjene plina argona?
1. Zavarivanje i rezanje: Argon se široko koristi u procesima kao što su TIG argon-lučno zavarivanje, plazma rezanje i MIG zavarivanje zaštićeno gasom. Argon se može koristiti za zaštitu elektroda od zraka tokom zavarivanja kako bi se spriječila oksidacija. 2. Osvetljenje: U neonskim lampama sa cevima punjenim argonom i neonskim svetlima, kada električna struja prolazi kroz ove lampe, one emituju svetlost vidljivu ljudskom oku, čineći da neka mesta izgledaju lepše i privlačnije.
3. Punjenje gasom: Gas argon se može koristiti za punjenje električnih i elektronskih komponenti kako bi se zaštitile od kiseonika i vlage, što efikasno sprečava oštećenje komponenti.
4. Čišćenje: Argon se može koristiti za čišćenje elektronskih komponenti i instrumenata za uklanjanje prašine i prljavštine.
5. Medicina: Plin argon se koristi u hirurgiji, respiratornoj podršci i dijagnostici u medicinskoj industriji kako bi ljudsko tkivo ostalo inertno kada se ohladi.
6. Lebdeća vozila: Argon se takođe može koristiti kao radni fluid u lebdećem vozilu, omogućavajući lebdećem vozilu da klizi između vazduha i zemlje. Zaključno, argon ima važnu primjenu i upotrebu u mnogim industrijskim i naučnim oblastima.
